Dugačka ulica na Grbavici koja vodi od ulice Braće Ribnikar do ulice Cara Dušana nosi ime Miše Dimitrijevića. Nekada, pre otprilike četvrt veka to je bila prilično mirna i tiha ulica prepuna prizemljuša i jednospratnih kuća dok je danas to ulica načičkana zgradama, uglavnom petospratnicama jer je to limit za taj deo grada. A da li znate zašto ta ulica nosi baš to ime i ko je bio Miša Dimitrijević ? Ako ne znate, Dotkom će vam pomoći da saznate. Pa da krenemo…
…Miša Dimitrijević je bio političar, novinar i književnik (Rođen je u Novom Sadu, 12. februara 1846. a preminuo takođe u Novom Sadu 23. decembra 1889.)
Otac mu je bio ćurčija, a mati mu je bila domaćica. Uz to, bila je sestra slikara Dimitrija Avramovića. Školu je učio u Novom Sadu, Sremskim Karlovcima i Osijeku. Pravo je završio u Pešti 1869. Posle toga je radio u Novosadskom magistratu. U spisima piše da je važio za vrednog, sposobnog, brzog i veštog službenika. U javnim poslovima dolazili su do izražaja njegova ambiciozna i autoritativna priroda, borbeni i nepopustljivi, a ponekad i zajedljivi karakter.
Kao student priklonio se politici Svetozara Miletića i njegove Srpske narodne slobodoumne stranke (SNSS). Vremenom je postao jedan od najuglednijih članova stranke. Miletić ga je uvažavao i poveravao mu poslove koji su se ticali unutrašnjeg uređenja stranke. Zapaženu ulogu imao je u pokretu Ujedinjene omladine srpske i jedno vreme (1869. i 1870) bio njen sekretar, a 1871, na poslednjoj skupštini održanoj u Vršcu, bio je potpredsednik skupštine. Kao istaknuti član SNSS bio je poslanik u Srpskom narodno-crkvenom saboru u Sremskim Karlovcima (1879-1886), u kojem je izabran i za saborskog sekretara. U Šajkaškom izbornom srezu izabran je za poslanika u Ugarskom saboru (1884-1887). Službu u Novosadskom magistratu napustio je 1882. pošto je došao u politički sukob sa velikim županom Endre Flatom. Tada se, na zahtev S. Miletića, prihvatio uređivanja “Zastave”. U vreme krize SNSS, izazvane obznanjivanjem Velikokikindskog notabilitetskog programa i stupanjem na političku scenu tzv. vršačkih socijalista, tj. Nove omladine, postao je središnja ličnost Stare omladine, onog kruga političara, nekadašnjih Miletićevih saboraca, koji su ostali privrženi Velikobečkerečkom programu. Glavni organ Stare omladine, koja je po raspadu Miletićeve stranke prerasla u Srpsku narodno-liberalnu stranku, bilo je Srpsko kolo, kojem je postao vlasnik i izdavač. Kad je “Srpsko kolo” prestalo da izlazi, 1885. pokrenut je novi list Branik, čiji je vlasnik i izdavač opet bio Dimitrijević. Tada, i posle konačnog raspada SNSS, do kojeg je došlo 1887, sve do pogibije bio je vođa braniklija, potonjih liberala. Posle novinske polemike između Zastave koju je zahvaljujući ženidbi sa Milicom Miletić preuzeo Jaša Tomić, i Branika, koja je prerasla u težak lični sukob, Tomić ga je ubio na železničkoj stanici u Novom Sadu.
Književnim poslovima počeo se baviti još kao gimnazijalac. Uređivao je humoristički list “Šaljivac” i omladinski časopis “Đački venac“, u kojima je objavio jednu pripovetku istorijskog sadržaja, nekoliko satiričnih crtica i književnih kritika. U Pešti, kao tekelijanac, učestvovao je u radu „Preodnice“ (1865-1867), najpre kao član uprave a zatim kao bibliotekar i sekretar. Bio je član i predsednik Književnog odeljenja Matice srpske, predsednik Srpske čitaonice u Novom Sadu i član uprave Društva za SNP. Mnogo je doprineo osnivanju Srpske narodne zadružne štamparije u kojoj je više godina bio predsednik upravnog odbora.
Od književnih tekstova najpoznatiji su mu eseji, književne i pozorišne kritike i putopisi. Eseje je pisao o Jovanu Jovanoviću Zmaju, Ivanu Gunduliću, Lazi Kostiću, Branku Radičeviću, Jovanu Subotiću i Dimitriju Davidoviću. Sarađivao je u Srpskoj zori (1879), Letopisu Matice srpske (1879-1889), Danici, Javoru (1874, 1876, 1878-1880, 1892), Stražilovu (1887-1888), Pozorištu (1881), Glasu naroda, Srpskom kolu, Srpskim ilustrovanim novinama, Zastavi (1882-1883), Braniku (1885-1889) i kalendaru Orao.
E sad kad znate ko je bio Miša Dimitrijević i kako je skončao možete mirnije prolaziti njegovom ulicom….
video : Aleksandar Ješić
izvor : zvanična prezentacija Grada Novog Sada i Brevijar ulica Nog Sada (Jovan Mirosavljević, 2002.)
Leave a Reply