Nepolitikin Zabavnik

Život

Bulevar Books : Knjižara sa dobrim ukusom

 Popričali smo sa jednim od trojice vlasnika knjižare “Bulevar Books” koja se nalazi na Bulevaru Oslobođenja 60, Milanom Tripkovićem. Milan je bio vrlo ljubazan domaćin i rado nam je odgovorio na sve što nas je zanimalo. A šta je pričao, pročitajte u sledećim redovima. 
Prvo pitanje : Otkud knjižara na Bulevaru ? Znate li da ste prva knjižara na Bulevaru Oslobođenja ikada. Kako niste otvorili knjižaru u centru ?

  • Ovako je to bilo, hehe. U knjižarstvo, uopšte, sam ušao negde 2004. godine. Radio sam prvo u knjižari „ Solaris“ na SPENSu. Sve vreme dok sam tamo radio, živeo sam na Bulevaru Oslobođenja (broj 4, prim. Red) i svaki dan sam do posla špartao Bulevarom. Kako se Bulevar razvijao, gradile se nove zgrade, meni je polako dolazila ideja da zaslužuje i jednu knjižaru. Čak sam i gazdama Solarisa rekao šta mi se vrzma po glavi. Međutim, tada ta ekipa nije bila previše ambiciozna. Samo da su bili iole ambiciozniji Solaris je mogao imati prvi lanac knjižara u Novom Sadu, kao što sada imamo Delfi ili Vulkan, jer je tada ta knjižara radila sjajno i imala odličan promet, imala je tu snagu i mogućnost da se proširi. Prolazile su godine i došlo je do stagnacije i polakog gubljenja entuzijazma. Elegantno sam se izvukao iz Solarisa i sa dva prijatelja, tada nezaposlena diplomirana ekonomista osnovao „Bulevar Books“ 2011. godine. Moj koncept jeste bio da to odmah bude velika knjižara i bilo mi je užasno bitno da to bude na Bulevaru.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2499
Jeste li zadovoljni ovom lokacijom ? Kako je bilo na samom početku ?

  • Ne mogu da poreknem da je na samom početku bilo „čupavo“ i da smo imali ozbiljnih problema, ali, tako je to uglavnom, svuda. Svaki početak je težak,haha. Bio je to težak period. Svetska ekonomska kriza, koja se, po običaju, kod nas manifestovala još više, iako su govorili da se to kod nas neće osetiti. Ipak, ispostavilo se da je trenutak za otvaranje nove knižare na novoj lokaciji, na velikom prostoru, bio loš. U početku smo imali para dovoljno samo za prizemlje, tih 70 kvadrata. Bilo je raznih improvizacija, ali smo nekako krenuli. Prvobitna ideja je bila da na spratu bude „outlet knjižara“ i da se čitaocima ponudi jeftina knjiga, koja trenutno nije u trendu i da se spuste cene što je više moguće ne bismo li privukli što više kupaca i čitalaca. Da se razumemo, ne polovne knjige, nego knjige koje su ranije izdate, koje nisu trenutno u modi, nisu baš za svakoga itd. Činjenica je da postoji hiperprodukcija u izdavaštvu, pa postoji mnogo knjiga za koje publika ni ne zna.

Ako postoji hiperprodukcija i ako se štampa toliko mnogo knjiga, da li je to znak da je i čitalačka publika mnogobrojna ?

  • Mi smo, zaista, svetao primer. Neobično je to, da i pored tog što smo prilično siromašna zemlja, da mnogo ljudi i dalje čita. Za razliku od okruženja gde se knjige mahom prodaju na ulici, na tezgama i gde ne postoji velik broj knjižara, u našoj zemlji broj knjižara konstantno raste. Mislim da na to utiče i cena knjige koja je, recimo, duplo jeftinija kod nas nego u Hrvatskoj. I dalje se ljudi, u sveopštoj krizi, ne odriču knjige. U Hrvatskoj je u zadnje vreme nastupila opšta kriza u knjižarstvu i broj mesta gde ste mogli kupiti knjige se naprosto, prepolovio. Dakle, naši ljudi, ispostavilo se, kupuju i čitaju knjige.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2489
Šta čitaju ? Da li su i u vašoj knjižari najpopularnije bivše novinarke i voditeljke ? Da li se i kod vas najbolje prodaju „ ljubavni vikend romani“ u lepšem pakovanju ?

  • U principu, da. Obično je jagma kad se pojavi nova knjiga neke od tih pomenutih gospođa, ali, to je beletristika. Ne vidim tu ništa loše. Podržavam čitanje knjiga u bilo kom obliku. Postoji mogučnost da neko, ko čita bestselere, vremenom pokuša da pročita i nešto od klasične književnosti, nešto što nema samo trenutnu vrednost. Čitanje je dobra stvar, haha. Sama navika da se knjiga drži u ruci vodi ka pravom štivu. To je sigurno. Do kraja, čitalac koji shvati šta je prava vrednost teško će se vratiti beletristici jer će imati sa čim da uporedi. Na kraju, ukusi su različiti.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2493
Znači, početak je bio težak. Kada su se videli prvi rezultati, kada si shvatio da bi ovaj projekat mogao biti isplativ ?

  • Nisam ja ni sumnjao od početka, inače ne bih ni ulazio u ovaj posao sa novom knjižarom, ali prvi napredak se mogao osetiti u leto 2012. godine. Prvi radni dan je bio 11. novembra 2011. Znači, trebalo nam je negde 8-9 meseci da se radnja malo razradi, da prilike postanu malo bolje, da ljudi naviknu da smo tu i tako. Puno je stvari koje treba da se poklopi da biznis počne da funkcioniše. Nije to još bio neznamkakav napredak, ali tad mi je postalo jasno da smo na pravom putu. Proleće je bilo vrlo kritično, ali proleće je, inače, za knjigu vrlo problematično. Prođe zima, ljudi izmile iz svojih kuća, lepše je vreme, publika ima manje vremena za čitanje, pa i za kupovinu knjiga. Otprilike, kad prođe Osmi mart, tačno se oseti. Promet opadne primetno i to traje negde do polovine, kraja maja, kada se ponovo poboljša promet, jer ljudi kupuju nove knjige koje će poneti na Godišnji odmor, na more, na putovanja… Kupuju se i školske knjige, lektire… Pošto je celo to proleće išlo klimavo, došli smo čak i do ideje da se spojimo sa nekim „kafedžijom“ i da nalik na tadašnju knjižaru „Most“ pređemo na koncept knjižare / ugostiteljskog objekta, ali, srećom, to se nije dogodilo.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2490
Da li se i koliko (ako se razlikuje) vaš pristup prodaji knjiga razlikuje od drugih knjižara ?

  • Mislim da se razlikuje, jer na nekim mestima znaju da budu napadni, bez potrebe. Ako vidimo da se kupac dvoumi, koleba i da nije načisto šta bi kupio, naravno da se trudimo da pomognemo ili predložimo neku knjigu. Trudimo se da ne budemo „supermarket“ knjižara nego da ostanemo „knjižara sa dušom“. Od starta smo pokušavali da predstavimo knjigu ne samo kao „ robu“ već i nešto više. Pokušali smo da knjižarstvo predstavimo i kao kulturnu delatnost. Ubacili smo dosta i stripova, grafičkih novela kojih u drugim knjižarama nema, bar ne u ovolikom obimu. Ranije su kod nas održavane i „Berze Stripova“ , kojih u poslednje vreme nema više, ali, ko zna…

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2494
Hteo bih da se nadovežem, iako ja nisam „ stripofil“, ali me baš interesuje. Imate veliki izbor stripova i grafičkih novela, to je fakat. Ne znam koliko ljudi ih ukupno čita i kupuje, ali mi se čini da je taj krug ljudi zaljubljen u stripove prepun fanatika i kolekcionara. Da li grešim ?

  • Ne, haha ! Potpuno si u pravu. Ima puno kolekcionara koji gotovo i ne pitaju za cenu kada im se nešto svidi ili kad nabavimo nešto što traže godinama. Definitivno, taj krug nije velik, ali je, definitivno, veoma posvećen tome. Bilo bi bolje za nas da je više takvih ljudi, haha, ali su zaista pravi fanovi što se tiče strip izdavaštva. Malo to sve deluje neperspektivno, ali novije generacije se sve više okreću stripovima, naročito su popularni japanski „manga“ stripovi i oni se sve više traže. Nadam se da će ti klinci koji prosto „gutaju mange“ vremenom doći i do kvalitetnijih grafičkih novela. Pravih kolekcionara, koji kupuju sve ili skoro sve ima malo, zato što živimo tu gde živimo i što je kupovna moć skoro nikakva, ali neki ljudi pronađu način da kupe ono što žele, odreknu se nečeg drugog, recimo.

Kakva je saradnja sa izdavačima iz regiona ? Postoji li, uopšte ?

  • Nažalost, nikakva. Što se tiče ovog dela prvog sprata kojeg zovemo „ Stripoteka“ , za njega imamo ugovor sa izdavačkom kućom „Darkvud“ iz Beograda i imamo obavezu da sarađujemo samo sa njima, a oni imaju obavezu da nam taj prostor napune stripovima i grafičkim novelama. Imamo i pravo na promotivne cene na njihova izdanja, koja ne važe u ostalim knjižarama.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2495
Šta još nudite osim knjiga ? Bavite li se još nečim osim prodajom papira na kojem nešto piše , haha ?

  • Pravimo razna kulturna dešavanja. Već sam pomenuo da smo ranije u ovom prostoru organizovali „ Berzu Stripova“, a u poslednje vreme smo u više navrata organizovali neku vrstu recitala za decu, nešto što smo nazvali „Čitanjac“. I ti recitali su bili namenjeni deci predškolskog uzrasta, to jest, deci koja još ne čitaju. Pokušavamo da na taj način približimo knjigu deci. To traje već nekoliko godina. „Čitanjac“ se održava, već nekoliko godina, svakog četvrtka u 6 sati popodne. U poslednje vreme to, nekako, gubi nit, jer je , čini mi se , ta neka generacija koja je ispočetka dolazila, već malo odrasla i prerasla taj vid komunikacije, a nova generacija predškolaca nije tako dobro primila tu ideju kao prethodna. Ipak, nadam se većem odzivu, ubuduće. Problem je, možda, i u roditeljima. Čini mi se, da u poslednje vreme, ljudi ne vole ta zajednička okupljanja. Nekako ih smaraju, otuđenje je sve prisutnije. Način i brzina života, problemi sa finansijama, bombardovanje drugim načinima „zabave“. Sve su to razlozi što se ljudi manje druže.

Čini mi se da sam prošle godine video i neka dešavanja ispred knjižare. Šta je to bilo ?

  • To je bila neka vrsta književnog festivala pod nazivom „ Bulevar buket“ . Prvobitna ideja je bila da se ta manifestacija nazove „Diskuteka“, ali je to podrazumevalo i drugačiji koncept i učešće nekih drugih ljudi za koje nismo imali para, a država nam nije izašla u susret, pa je nastao književni festival, praktično, bez budžeta. Tu nam je dosta pomogao Slobodan Tišma, kao prijatelj kuće, besplatno. Zatim, tu je bio i Danijel Kovač, iz beogradskog benda „Jarboli“, sa svojim „Jesenjim orkestrom“. Nastupali su i neki lokalni mladi pesnici, kao i Minja Bogavac, dramatičarka, koja je predstavila svoju novu knjigu. I ove godine smo aplicirali na republičkom nivou, da ponovimo taj festival. Ponudićemo projekat i Gradskom sekretarijatu za Kulturu, da nam obezbedi neka sredstva. Videćemo, nadam se da će neko primetiti naš entuzijazam i pomoći nam. Dosada smo konkurisali nekoliko puta, ali, nismo dobili nikad ništa. Naročito mi je žao što niko nije prepoznao „ Čitanjac“ kao vrlo dobar način da približimo kulturu deci, ali, nadam se da će se i to promeniti. Nismo ni tražili velike pare, ali ni to nije prošlo. Zahvaljujući najviše našoj drugarici Višnji to druženje sa decom se održalo već, evo, četiri godine.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2491
Koju bi nam knjigu, sad, bez puno razmišljanja, preporučio ?

  • Biću toliko slobodan da preporučim naše izdanje, jer se radi o jednom neverovatnom čoveku i piscu. On se zove Dževad Karahasan i iz Sarajeva je. On nije toliko prepoznat kao autor u rodnoj zemlji i u regionu, uopšte, kao što je popularan i čitan u Nemačkoj ili Austriji. Veliki je hit na nemačkom govornom području. Dakle, preporučio bih njegov poslednji roman “ Što pepeo priča“.

dževad-karahasan-sto-pepo-prica

  • To je istorijski roman o persijskom pesniku, naučniku, astronomu i jednom od njavažnijih ličnosti Srednjeg veka, Omaru Hajamu. Zaista izvrsna knjiga koju je izdala izdavačka kuća „ Bulevar“ koju sam ja osnovao još 2006. godine. Prva knjiga je bila , verovatno se sećate, „Knjiga nepotrebnih informacija“ koja je izašla baš te 2006. Naravno, kao mali samostalni izdavač nismo imali baš mogućnosti da imamo kontinuitet izdavanja.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2492
Imate li nekih knjiga, trenutno, na akciji, za nas za nižim primanjima, haha ?

  • Naravno, kod nas uvek ima jeftinih knjiga. Postoji uvek neki kontigent knjiga koje nudimo, kao što vidite po niskim i neobičnim cenama. Ovde, na spratu , u ćošku, uvek postoji tzv. „ostrvo“ gde možete naći knjige od 100-150 do 350 dinara.

I za kraj, planovi za budućnost ?

  • Pa, planovi su da knjižaru još više unapredimo, da ponudimo još puno lepih događaja. To mi je vrlo bitno, a imamo i ideju da izdamo neke nove knjige. Imamo i ambiciozne projekte, koje nećemo moći da odradimo bez pomoći sa strane. Ali, o tom-potom.

bulevar-books-knizara-sa-dobrim-ukusom-2488
Milane, hvala ti na razgovoru.

  • Hvala i vama.

 Kao što smo već naveli, knjižara ” Bulevar Books ” se nalazi na Bulevaru Oslobođenja 60. Otvorena je svakog radnog dana od 08 – 21 h, subotom od 08-20 h, dok je nedeljom zatvorena. Za detaljnije informacije možete nazvati telefonski broj 021 / 6612 – 511

(Visited 281 times, 1 visits today)

Leave a Reply